Park prirode Vransko jezero
Putujući Jadranskom magistralom prema sjevernoj Dalmaciji, između dva poviješću bogata grada Šibenika i Zadra ukazat će vam se prirodni fenomen blizine dva jednako lijepa, a opet, toliko različita plavetnila. S jedne strane razvedena jadranska obala, poznata po svojoj primamljivoj ljepoti i čistoći, a sa druge, najveće prirodno jezero u Hrvatskoj.
Putujući Jadranskom magistralom prema sjevernoj Dalmaciji, između dva poviješću bogata grada Šibenika i Zadra ukazat će vam se prirodni fenomen blizine dva jednako lijepa, a opet, toliko različita plavetnila. S jedne strane razvedena jadranska obala, poznata po svojoj primamljivoj ljepoti i čistoći, a sa druge, najveće prirodno jezero u Hrvatskoj.
Kao jedno od rijetkih, gotovo netaknutih prirodnih staništa ptica vodarica, sa izvorima pitke vode te područje osebujnih specifičnosti i bioraznolikosti 21.07.1999. g. Vransko jezero sa okolnim područjem proglašeno je Parkom prirode. Granice Parka smještene su između Pirovca i Pakoštana. Park je velik 57 km2, a najveći dio 30,02 km2 odnosi se na Vransko jezero položeno u pravcu sjeverozapad-jugoistok i pružajući se paralelno s morskom obalom od koje je mjestimično udaljen manje od kilometra. Po svom položaju i karakteristikama specifično je u Hrvatskoj ali i na širem europskom prostoru. Ono je zapravo kraško polje ispunjeno boćatom vodom i predstavlja kriptodepresiju.
Dominantna karakteristika Parka je Posebni ornitološki rezervat koji je zbog svoje očuvanosti velikog tršćaka na SZ dijelu jezera kao rijetkog močvarnog sustava, velike bioraznolikosti, izuzetne znanstvene i ekološke vrijednosti još 1983. g. dobio taj status te je uvršten u listu važnih ornitoloških područja u Europi (Important Bird Areas in Europe).
Posebnost Parka
- najveće jezero u Hrvatskoj, uz donji tok rijeke Neretve, jedina veća močvara u mediteranskom dijelu Hrvatske
- posebni ornitološki rezervat
- stanište četiri vrste ptica ugroženih na Europskoj razini
- stanište sedam vrsta ptica ugroženih na nacionalnom nivou
- najveća gnijezdeća populacija Malog vranca (Phalacrocorax pygmeus) u Hrvatskoj
- jedino gnijezdilište u mediteranskoj Hrvatskoj za Čaplju dangubu (Ardea purpurea), Veliku bijelu čaplju (Egretta alba), Malu bijelu čaplju (Egretta garzetta), Malog vranca (Phalacrocorax pygmeus)
- obitavanje vrsta uključenih u konvenciju o migratornim vrstama (Bonnska konvencija)
- "hot spot" područje - vrlo velika raznolikost ornitofaune (246 vrsta, 102 vrste gnijezdarica)
- broj vodarica na zimovanju preko 100 000 jedinki
- bogata povijest (prvi nalazi datiraju još 2 000 godina prije Krista).
Biciklizam
Oko Vranskog jezera se proteže više od 50 km Biciklističkih staza koje se međusobno razlikuju težinom kao i krajolikom kroz koji prolaze.
Najčešca ruta naših posjetitelja počinje u mjestu Vrana kod mjesne crkve te se nadalje staza penje na brdašce Majdan koje nadgleda čitav Ornitološki rezervat, pa nastavlja sjevernom obalom jezera u smjeru jugoistoka.